Kultura i šport u Pločama

U Pločama je već 1959. osnovan prvi pločanski klub NK „Jadran“,a nakon toga dolazi do osnivanja košarškog kluba „Ploče“,malonogometnog „Porto Tolero“,ragbi kluba „Ploče“, karataškog kluba“Ploče“ i drugih.Za sportaše rekreativce u Pločama postoji ŠC Močvara nakojem se nalaze malonogometni,košarkaški tereni te boćalište,a 1976. započeli su radovi na sporstkoj dvorani koja je završena nakon desetak godina. Sportska dvorana s dva terana, kuglanom, društvenim prostorijama, itd. Početkom kulture u Pločama može se uzeti 1953. godina kada je osnovano KUD „Ploče“,a 1961. osnovana je najvažnija kulturna organizacija u Pločama Narodno sveučilšte,pri kojemu su djelovali knjižnica,čitaonica itd.,a od 1968. Narodno sveučilšte djeluje u starom Časničkom domu.U Pločama od 1970. djeluje Gradska limena glzba,od 1981. klapa „Luka“,Likovna radionica od 1970.,kazališna grupa Mariani od 1991.,a najstarija građanska udruga je Radio klub 9A1CDG osnovan 1968. Sa prosvjetnim radom u Pločama se je počelo 1947. kada je otvorena Osnovna škola Vladimira Nazora u Gračkoj ulici,a 1953. se u te prostorije priključuje i škola učenika u privredi,a 1954 i Gimnazija.Iz takvih neadekvatnih uvjeta uvjeta prvi su se iselili osnovnoškolci koji su 1971. premješteni u zgradu koja je tada bila sagrađena po najvišim standardima,a kasnije su se i srednjoškolci premjestili u novu zgradu škole.

Ploče u sadašnjosti

Ploče su danas mali moderni lučki gradić na ušću Neretve u Dalmaciji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Pločama živi nešto više od 6500, u široj okolici oko 11000 stanovnika, većinom Hrvata i oko 9°% pripadnika drugih nacionalnosti. Područje grada obuhvaća i naselja: Baćina, Banja, Komin, Ploče (Stablina, Birina i uže gradsko područje), Peračko Blato, Plina Jezero, Rogotin, Staševica i Šarić Struga,a na čelu grada je gradonačelnik zajedno s Gradskim poglavarstvom i Gradskim vijećem. Grad Ploče organizirao je natječaj za izradu likovnog rješenja grba i zastave grada u ljeto 2003. godine, ali tada nisu usvojeni nikakvi simboli. Novo povjerenstvo za izbor simbola osnovano je u srpnju 2007. godine i objavljen je novi natječaj u ožujku 2008. godine. U ožujku 2009. grad je objavio prijedlog za javnu raspravu.[2] Javna rasprava o predloženom grbu bila je otvorena do 15. travnja 2009. ali do danas grb nije službeno usvojen, te su Ploče jedini grad u Hrvatskoj koji nema svoj službeni grb.

Ploče u domovinskom ratu

Tijekom Domovinskog rata u Pločama nije bilo većih granatiranja, izuzevši uspješno granatiranje skladišta tvrtke Interšped i nekih lučkih skladišta i neuspješno granatiranje ratne bolnice. U noći između 14. i 15.9.1991 u Pločama i užoj okolici je izvršena vojno-redarstvena operacija "Zelena tabla - Male Bare" kojom su zauzeti objekti JNA te je zapljenjena velika količina naoružanja i municije. Tijekom te akcije došlo je i do prve pomorske bitke gdje su se sa Hrvatske strane dva tegljača, plovna lučka dizalica, trajekt i dva manja broda suprostavili nadmoćnijoj, profesijinalnoj Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. U akciji je smrtno stradao jedan hrvatski vojnik. Pločani su osim operacije "Zelena tabla - Male Bare", sudjelovali i borili se i na drugim bojištima diljem Hrvatske, a neki su nažalost položili živote za slobodnu Hrvatsku.

Ploče i njegovo ime

1.svibnja 1950. Ploče po prvi put mjenjaju naziv u Kardeljevo te će pod tim imenom ostati do 1954. Ponovno mjenjanje imena se dogodilo 1980. te je ono zadržano do 1990. U Pločama 1950-tih počinje završavanje kamenih zgrada na Prišnici i u Rogotinskoj ulici, ali i završavanje vojnih objekata. 50-tih godina na Crnoj rijeci otvoreno je i prvo kino „Prišnica“ i prva razglasna stanica. Krajem 50-tih počinje znatnije doseljavanje stanovnika iz BiH, a 1965 Ploča dolazi Jadranska magistrala i cesta iz Mostara, a 1966 u promet je pušten normalan kolosjek željezničke pruge Sarajevo-Ploče, a s tim prometnim potencijalima grad se znatnije počeo širiti zajedno s lukom.

Nastanak grada Ploča

Ploče su nastale između 13. i 14. stoljeća kako se spominje u dokumentima arhiva u Dubrovniku. U Austro - Ugarskoj monarhiji su bili planovi da se izgradi željeznica do samog kraja Neretve oko 1911. godine. U doba Jugoslavije je bila kao gospodarska kriza a ljudi političari u Bosni govorili da je luka neophodna i da se izgradnja mora započeti a podstica o izgradnju je ukrainac iz kijeva Boris Karakoz. Ploče se počinje naseljavati odmah po završetku II. svj. rata kada je trebalo radnika, ali i stručnih ljudi za obnavljanje željeznice i luke, te osiguravanje sigurnog pomorskog-plovnog puta. Ubrzo su se u Ploče počeli doseljavati stručni dizaličari(iz Rijeke i Sušaka), doktori, poštari, vojni djelatnici i drugi.